REGIONALNA NOVINARSKA MREŽA PROTIV SEKSUALNOG NASILJA

Duška Pejović, Crna Gora<br>“Odnos religije prema ženama – pitanje o kojem se ćuti “
Duška Pejović

Duška Pejović, Crna Gora
“Odnos religije prema ženama – pitanje o kojem se ćuti “

PDF - Duška Pejović - "Odnos religije prema ženama - pitanje o kojem se ćuti“01.05.2021.Odnos religije prema ženama – pitanje o kojem se ćutiMnogi analitičari saglasni su da je u Crnoj Gori na djelu repatrijarhalizacija, klerikalizacija i retradicionalizacija društva, a veliki uticaj crkve evidentan je naročito u politici što je od presudnog značaja za trasiranje ne samo pravca razvoja već i sistema vrijednosti. Sa tim je u saglasnosti patrijarhat koji sa svojim nametnutim rodnim ulogama za žene i muškarce u okviru tradicionalnih normi, onemogućava promjenu vjekovnog nasljeđa duboko ukorijenjenog u svijesti i načinima ponašanja koji ženu smješta u privatnu sferu sa primarnom ulogom majke i njegovateljice i koja je naučena da ćuti i trpi. To nas sve zajedno udaljava od rodne ravnopravnosti kao suštinskog opredjeljenja i ključnog pokazatelja demokratizacije društva.U zemlji je religioznost duboko prihvaćena, jer je samo 1.3 % deklarisanih ateista/kinja, dok je pripadnika/ca pravoslavne, islamske i katoličke vjeroispovjesti oko 94% stanovništva. Sve jači su i učestaliji pozivi crkve i inih za uvodjenje vjeronauke u sistem javnog obrazovanja što podržava dio vladajuće strukture, dok dostignuća i vrijednosti građanske države polako blijede, posebno u oblasti prava žena i rodne ravnopravnosti. Vladajući političari sve češće u svojim javnim nastupima pokazuju šta misle o tome gdje je ženi mjesto. Premijer govori o nepotpunosti porodica bez djece i egocentričnosti malih porodica, te svodi ulogu žene u istoriji crnogorske vojske na rađanje i vaspitavanje budućih vojnika i sinova. Poručuje svima i da je “jedini pravi način vaspitanja u pravoslavnoj državi uvođenje najboljeg i najprirodnijeg predmeta - hrišćansko vaspitanje”. U našem još uvijek duboko patrijarhalnom društvu prvi put zabilježen je negativan prirodni priraštaj za prošlu godinu, i preko noći pojavili su se zahtjevi da se pravo na abortus ukine, odnosno abortus bude dozvoljen samo u slučajevima silovanja ili kad trudnoća ugrožava život majke. Nije ni…

Comments Off on Duška Pejović, Crna Gora
“Odnos religije prema ženama – pitanje o kojem se ćuti “
Duška Pejović, Crna Gora<br>“Ćerka je tuđa večera“
Duška Pejović

Duška Pejović, Crna Gora
“Ćerka je tuđa večera“

PDF - Duška Pejović - "Ćerka je tuđa večera“ 10.02.2021. ĆERKA JE TUĐA VEČERA Kako tradicija i kulturne norme utiču da nasilje nad ženama u Crnoj Gori bude prihvatljivo U cilju opstanka nacije, sinovi su bili svrha, cilj, kruna braka, a ćerke, „tuđa večera“, one koje će obezbijediti nastavak reprodukcije, koje će nekome drugome napuniti kuću djecom. Svatovi su prolazili ulicama malog grada u Crnoj Gori, uz veselje i pjesmu kojom se slavila ženidba sina... “Zdravo je trošili”, čuli su se uzvici posmatrača upućeni mladoženji i njegovoj porodici, dok je starija gospođa uzdahnula i jedva čujno, tužno promrmljala da je u Crnoj Gori “ćerka uvijek bila i biće tuđa večera”. To su riječi koje se mogu čuti na ovim prostorima i koje duboko i suštinski označavaju istovjetnost prošlosti i sadašnjosti, i hiljade riječi, postupaka, odnosa i relacija izmedju žena i muškaraca, nekad i sad – dok god opstaje patrijarhat. Zato je važno mijenjati običajne norme, stavove i stereotipe koji podržavaju diskriminaciju, a samim tim i nasilje nad ženama. Etnološkinja i arhivistkinja u Državnom arhivu Crne Gore Slavka Jovićević objašnjava da izreke „tuđa večera“, „tuđa sreća“, „tuđa roba“, „tuđa kos’“ označavaju da je žensko dijete uvijek tuđe dijete, te da je riječ o dobro poznatim patrijarhalnim sintagmama koje predstavljaju refleksiju patrijarhalne stvarnosti i odražavaju položaj i status ženske djece. Ističe da te izreke za koje je teško utvrditi od kad datiraju, ali su opštepoznate u usmenom crnogorskom predanju i u literaturi, predstavljaju tradiciju koja, i pored ekonomskog i tehnološkog napretka, još uvijek intenzivno živi u našoj savremenosti. „Da bi razumjeli zašto su nastale ove izreke, odnosno da bi razumjeli položaj žene u patrijarhalnoj Crnoj Gori, moramo poći od opštih društveno-ekonomskih i istorijskih prilika u prošlosti koje su snažno uslovile s jedne strane, skučena svojinska prava žene, a s druge, prevlast muškarca,…

Comments Off on Duška Pejović, Crna Gora
“Ćerka je tuđa večera“
Barbara Matejčić, Hrvatska<br>„Nisam tražila“
Barbara Matejčić

Barbara Matejčić, Hrvatska
„Nisam tražila“

PDF - Barbara Matejčić - „Nisam tražila“ 28.01.2021. “Kad sam imala 14 godina igrala sam manju ulogu u jednoj predstavi. Sve stariji glumci i glumice, i ja, skoro djevojčica. Sat vremena prije premijere, jedan od glumaca u šezdesetim godinama, inače vrlo cijenjen među publikom, prišao mi je u garderobi dok sam se presvlačila. Garderobe su tada bile odijeljene samo zavjesama. Bila sam u donjem rublju, navlačila sam hulahopke i sjedila na stolici. On me počeo dirati po ramenima, bilo mi je neugodno i stisnula sam se. Onda je kao ovlaš prešao preko mojih grudi dok mu nije ruka završila u mojim gaćicama. Odgurnula sam ga nogom na što je on odgovorio: “Ne daš se, je li?” Brzo sam navukla haljinu i otrčala u šminkeraj gdje sam čekajući svoj red samo buljila u sebe u ogledalu, dok me jedna glumica nije pitala jesam dobro. U tom trenutku sam se raspala i počela panično plakati. Ljudi su to protumačili kao tremu, jedino sam toj glumici htjela reći što se dogodilo. Ona mi je na to rekla da je on vjerojatno mislio da sam ja sad kao dio ansambla, a tamo se svi međusobno tako pipkaju pa je valjda mislio da može i mene. Time me vjerojatno pokušala utješiti. Odigrala sam predstavu kao da se ništa nije dogodilo, gledala ga u oči na sceni, ponosna na sebe što sam tako izdržljiva. Nakon premijere sam se napila pa sam starijem muškarcu, suprugu jedne od glumica, ispričala što mi se dogodilo. Ne znam zašto sam njemu to išla govoriti, valjda sam tražila podršku i zaštitu od nekoga tko je isto stariji muškarac. On mi je rekao da bi mi i on rado stavio ruku u gaćice, ali se suzdržava. Tek dvije godine kasnije sam rekla svojim roditeljima što se dogodilo. Možda bih rekla i ranije,…

Comments Off on Barbara Matejčić, Hrvatska
„Nisam tražila“

Gordana Stojiljković, Slovenija
“Treba nam zakon koji u temelju menja definiciju silovanja”

PDF - Gordana Stojiljkovic - Treba nam zakon koji u temelju menja definiciju silovanja PDF - Gordana Stojiljkovic - Potrebujemo zakon ki v osnovi spreminja definicijo posilstva 11.02.2021. TREBA NAM ZAKON KOJI U TEMELJU MENJA DEFINICIJU SILOVANJA Antropologinju Niku Kovač upoznala sam kada je »Institut 8. mart« čija je predsednica, u »Konzorcijumu Mladinska knjiga« u Ljubljani, organizovao veče na kojem se razgovaralo o značenju knjige »Sama si kriva«. Kao autorka knjige, u njoj sam predstavila životne priče tri žene koje su bile zlostavljane seksusalno, fizički i psihički, o nasilju i posledicama koje trauma ostavlja u svim područjima života. “To je prvo takvo javno obelodanjivanje slovenačkih žena do sada i zbog toga jako važno svedočenje”, okupljenoj javnosti objašnjavala je mlada antropologinja. »Institut 8. mart« (u daljem tekstu: Institut) čini 15 mladih ljudi u kasnim dvadesetim, koji upozoravaju i opominju u vezi sa temama kao što je pol i, između ostalog, protagonisti su slovenačkog dela Kampanje #metoo #jaztudi. »Naša struktura je aktivistička, volonterska, i omogućava nam, da reagujemo brzo, da zavrištimo i da nas čuju, jer nas nije strah da jako oštro reagujemo protiv mera koje su štetne po društvo”, o gerilskom načinu delovanja govori Nika Kovač. Kad je Mia Skrbinac obelodanila seksualno uznemiravanje od strane profesora na Glumačkoj akademiji, inače poznatog i uglednog glumca, Institut je Parlamentu podneo predlog za redefiniciju krivičnog dela silovanja koji bi se bazirao na modelu pristanka, a ne na osnovu prisile, kao što je u slovenačkom zakonodavstvu u ovom trenutku. Nika Kovač je takođe autorka tri knjige u kojima govori pre svega o ženama i njihovoj ulozi u društvu. Kad se javno ispovedala slovenačka glumica Mia Skrbinac o seksualnom uznemiravanju profesora na Akademiji za pozorište, radio, film i televiziju, Institut 8. mart je Parlamentu podneo predlog za redefiniciju krivičnog dela silovanja. Od kad postojite i delujete, šta je…

Comments Off on Gordana Stojiljković, Slovenija
“Treba nam zakon koji u temelju menja definiciju silovanja”
Sandra Mandić, Srbija<br>“Značaj fotografije u medijima”
Sandra Mandić

Sandra Mandić, Srbija
“Značaj fotografije u medijima”

PDF - Sandra Mandić, dokumentaristkinja - “Značaj fotografije u medijima” 05.02.2021. ZNAČAJ FOTOGRAFIJE U MEDIJIMA Svakodnevno konzumiramo razne informacije iz masovnih medija i gotovo nemoguće je zamisliti dan bez toga. Želimo da budemo informisani, da nam se ukaže na neki novi aspekt u određenim temama, da sagledamo svoje stavove. Iako tražimo vesti koje nas zanimaju, (ne)svesni smo da nam se mnoge nameću. Prvo što nam privlači pažnju su slika i naslov, a pitanje je koliko ljudi će nastaviti dalje da čita određeni članak. Mi smo vizuelna bića i prirodno je da pogled prvo usmerimo na fotografiju, ilustraciju. To dovoljno govori o značaju i uticaju fotografije u štampanim i digitalnim medijima. Poznata fraza da slika vredi hiljadu reči je za mnoge tačna i opravdana, ali nailazi i na kritičko razmišljanje. Razlika je i u tome da li gledamo ili vidimo. Znamo da ne postoji apsolutna verodostojnost prikazane situacije. Fotografkinje i fotografi prave izbor prilikom stvaranje određene fotografije – u izboru objektiva, svetla, rakursa, tu je i postprodukcija i tako dalje. Koliko god se trudili da budu objektivni, ipak su subjektivni. Sa jedne strane je publika – koja čita, gleda, sluša razne sadržaje, a sa druge mediji - koji te sadržaje oblikuju i nude. Određene teme, kao što su seksualno nasilje, nasilje u porodici i mnoge druge, zahtevaju dodatnu pažnju i senzibilisan pristup, kao i dodatnu edukaciju profesionalaca koji rade u medijima. Jako je važno da postoji svest o ličnoj odgovornosti, samoanalizi, stalnoj edukaciji – formalnoj i neformalnoj, kako se ne bi nanela ili nanosila šteta drugima. Etički standardi profesionalnog postupanja su navedeni u Kodeksu novinara Srbije, koji su postavili NUNS i UNS. Za sve koji rade u medijima, Kodeks je štivo broj 1. U ovom delu, objavljujemo intervjue sa fotoreporterkama i fotoreporterima, koji odgovaraju na razna pitanja o svom iskustvu i…

Comments Off on Sandra Mandić, Srbija
“Značaj fotografije u medijima”

Kraj sadžaja

Nema više stranica za učitati

Close Menu