PDF - Duška Pejović - "Odnos religije prema ženama - pitanje o kojem se ćuti“01.05.2021.Odnos religije prema ženama – pitanje o kojem se ćutiMnogi analitičari saglasni su da je u Crnoj Gori na djelu repatrijarhalizacija, klerikalizacija i retradicionalizacija društva, a veliki uticaj crkve evidentan je naročito u politici što je od presudnog značaja za trasiranje ne samo pravca razvoja već i sistema vrijednosti. Sa tim je u saglasnosti patrijarhat koji sa svojim nametnutim rodnim ulogama za žene i muškarce u okviru tradicionalnih normi, onemogućava promjenu vjekovnog nasljeđa duboko ukorijenjenog u svijesti i načinima ponašanja koji ženu smješta u privatnu sferu sa primarnom ulogom majke i njegovateljice i koja je naučena da ćuti i trpi. To nas sve zajedno udaljava od rodne ravnopravnosti kao suštinskog opredjeljenja i ključnog pokazatelja demokratizacije društva.U zemlji je religioznost duboko prihvaćena, jer je samo 1.3 % deklarisanih ateista/kinja, dok je pripadnika/ca pravoslavne, islamske i katoličke vjeroispovjesti oko 94% stanovništva. Sve jači su i učestaliji pozivi crkve i inih za uvodjenje vjeronauke u sistem javnog obrazovanja što podržava dio vladajuće strukture, dok dostignuća i vrijednosti građanske države polako blijede, posebno u oblasti prava žena i rodne ravnopravnosti. Vladajući političari sve češće u svojim javnim nastupima pokazuju šta misle o tome gdje je ženi mjesto. Premijer govori o nepotpunosti porodica bez djece i egocentričnosti malih porodica, te svodi ulogu žene u istoriji crnogorske vojske na rađanje i vaspitavanje budućih vojnika i sinova. Poručuje svima i da je “jedini pravi način vaspitanja u pravoslavnoj državi uvođenje najboljeg i najprirodnijeg predmeta - hrišćansko vaspitanje”. U našem još uvijek duboko patrijarhalnom društvu prvi put zabilježen je negativan prirodni priraštaj za prošlu godinu, i preko noći pojavili su se zahtjevi da se pravo na abortus ukine, odnosno abortus bude dozvoljen samo u slučajevima silovanja ili kad trudnoća ugrožava život majke. Nije ni…

PDF - Duška Pejović - "Ćerka je tuđa večera“ 10.02.2021. ĆERKA JE TUĐA VEČERA Kako tradicija i kulturne norme utiču da nasilje nad ženama u Crnoj Gori bude prihvatljivo U cilju opstanka nacije, sinovi su bili svrha, cilj, kruna braka, a ćerke, „tuđa večera“, one koje će obezbijediti nastavak reprodukcije, koje će nekome drugome napuniti kuću djecom. Svatovi su prolazili ulicama malog grada u Crnoj Gori, uz veselje i pjesmu kojom se slavila ženidba sina... “Zdravo je trošili”, čuli su se uzvici posmatrača upućeni mladoženji i njegovoj porodici, dok je starija gospođa uzdahnula i jedva čujno, tužno promrmljala da je u Crnoj Gori “ćerka uvijek bila i biće tuđa večera”. To su riječi koje se mogu čuti na ovim prostorima i koje duboko i suštinski označavaju istovjetnost prošlosti i sadašnjosti, i hiljade riječi, postupaka, odnosa i relacija izmedju žena i muškaraca, nekad i sad – dok god opstaje patrijarhat. Zato je važno mijenjati običajne norme, stavove i stereotipe koji podržavaju diskriminaciju, a samim tim i nasilje nad ženama. Etnološkinja i arhivistkinja u Državnom arhivu Crne Gore Slavka Jovićević objašnjava da izreke „tuđa večera“, „tuđa sreća“, „tuđa roba“, „tuđa kos’“ označavaju da je žensko dijete uvijek tuđe dijete, te da je riječ o dobro poznatim patrijarhalnim sintagmama koje predstavljaju refleksiju patrijarhalne stvarnosti i odražavaju položaj i status ženske djece. Ističe da te izreke za koje je teško utvrditi od kad datiraju, ali su opštepoznate u usmenom crnogorskom predanju i u literaturi, predstavljaju tradiciju koja, i pored ekonomskog i tehnološkog napretka, još uvijek intenzivno živi u našoj savremenosti. „Da bi razumjeli zašto su nastale ove izreke, odnosno da bi razumjeli položaj žene u patrijarhalnoj Crnoj Gori, moramo poći od opštih društveno-ekonomskih i istorijskih prilika u prošlosti koje su snažno uslovile s jedne strane, skučena svojinska prava žene, a s druge, prevlast muškarca,…